Sigurno ste primetili da u šumama cveta crni kumer i da se priroda polako budi u proleće?
Bude se i razni oprašivači. Oprašivače privlače miris i boja cveća.
Međunarodna grupa istraživača objavila je sveobuhvatnu studiju o stanju oprašivača širom Evrope koja je takođe pozvala političare da ih zaštite.
Istraživanje je proveravalo koliko se dobro brine o oprašivačima insekata u poljoprivrednim područjima širom Evrope. Fokusirali su se na divlje oprašivače, naime bumbare, muhe lebdećice i usamljene pčele.

Dr Danilo Bevk, koautor istraživanja sa Slovenačkog nacionalnog instituta za biologiju, kaže da u Sloveniji živi više od 500 vrsta pčela. Medonosna pčela ili Kranjska pčela je samo jedna od njih, ostale su divlje vrste.
“Divlji oprašivači su još više ugroženi od pčela medonosnih. Pošto žive slobodno, teže im je pomoći. U Sloveniji je već izumrlo dosta vrsta.”
Biljke oprašuju drugi insekti, a ne samo pčele, uključujući leptire, muve, ose i neke bube.
Oprašivačima preti nedostatak hrane i mesta za gnežđenje, nepravilna upotreba pesticida i bolesti. Nestašica je hrane jer se travnjaci, bašte i njive češće i ranije u sezoni đubre i kose. Biljke ne cvetaju, pa su zelene pustinje za oprašivače.
dr. Danilo Bevk
Oprašivači su veoma važni za seksualnu reprodukciju biljaka. Oni prenose polen sa jedne biljke na drugu, omogućavajući razvoj semena koje preraste u novu biljku sledeće sezone.
Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila je 2020. godinu Međunarodnom godinom zdravlja bilja (IYPH).
Važno je podržati odnose između biljaka i oprašivača za zdravlje biljaka. Ovo je jedini način da zaštitimo oboje.
Rečnik
Pesticidi su hemijske supstance. Poljoprivrednici ih koriste da zaštite svoje useve od štetnih insekata.
Tačke za razmatranje
- Da li znate za neke oprašivače osim insekata?
- Kako insekti preživljavaju zimu?
- Zašto su pesticidi štetni?
***
Original ovog članka objavljen je 27. februara 2020.
